Našice

Našice
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	17 320 stan.
Gradonačelnik	Krešimir Žagar
Poštanski broj	31500
Zemljovid
Našice Našice na zemljovidu Hrvatske

Crkva Sv. Antuna Padovanskog

Franjevci dolaze u trinaestom stoljeću sa kratkotrajnim prekidima tokom vladavine turaka u 16. i 17. stoljeću se nastanjuju. Legenda govori de je crkvu Svetog Antuna Padovanskog te samostan uz nju izgradio narod iz našica i našičkog kraja. Najstarija crkva potiče iz četrnaestog stoljeća i to je bila jednobrodna crkva sa svetištem kvalitetno izgrađena od opeke i kamena (gotički stil). Početak 18. st. je  prethodio obnavljanju baroknoga stila te se kroz nju zida visok zvonik te samostan poprima današnji oblik i izgled. Crkva je proširena prema zapadu dodavanjem kora, a sa sjeverne strane dograđene su joj dvije kapela. Tijekom 18. i 19. st. Samostan u Našicama važno je središte pastoralnog, prosvjetnog i umjetničkog života sjeverne Hrvatske . Ovdje djeluju mnogi poznati franjevci.

Našice perivoj

Veliki dvorac izgrađen je a snjim ujedno i perivoj o kojem je povijest nepoznata. Perivoj je začet poslije izgradnje dvorca,a to bi značilo onda da je izgrađen 1812. godine. Na mjestu gdje se nalazi današnji perivoj je prije postojala šuma te pogotovo u nižem djelu. Katastarska karta 1862. godine upisuje perivoj te s tim dokazuje da je postojao kanal koji je bio razdjeljak između dva djela šume na sjeveru. Perivoj je dotjeran 1850. godine kad grof Pejačević dotjerivao i dvorac. Karijera grofa Ladislava je u budućnosti kao hrvatskoga bana brzo rasla u devetnaestom stoljeću pa je s tim položajem bilo potrebno uredit perivoj i dvorac ugledni vlasnik je dokazao svoj lik i djelo. Izradio je i staklenik staklenik.

Našice domovinski rat

Rujna 1991. godine, vlasti u Hrvatskoj pokušale su s pregovorima izboriti se da se tadašnja JNA preda. Osim vlasti, i preko Radija Našice se pozivalo oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. 20. je rujna oko 5 sati ujutro dan znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni, pa je tako JNA projektilima pogodila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu.

Našice

Našicama pripada devetnaest naselja iz 2006 god:  Ceremošnjak, Brezik Našički, Crna Klada, Gradac   Jelisavac, Granice, Lađanska, Lila, Londžica, Našički, Makloševac,, Martin, Markovac Našički, Našice,  Ribnjak, Polubaše, Rozmajerovac,  Vukojevci, Velimirovac i Zoljan.  Tu je i barokna franjevačka samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.

Našice povijest

Našice se prvi put 1229. god. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se Nolko. Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari i ivanovci, 1734. našički grofovi Pejačevići ga kupuju i čuvaju sve do 1945. godine. Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.